Post u mjesecu ramazanu – propisi, obaveze i neizmjerna vrijednost ibadeta

Post mjeseca ramazana predstavlja jedan od temelja islama i jedan od najuzvišenijih ibadeta kojima se vjernik približava Allahu, dželle šanuhu. To nije samo suzdržavanje od hrane i pića, već sveobuhvatan čin pokornosti, samokontrole, duhovnog čišćenja i jačanja svijesti o Allahovoj prisutnosti u svakom segmentu života. Upravo zato su islamski učenjaci kroz historiju posvetili veliku pažnju objašnjavanju propisa, ciljeva i mudrosti posta, kako bi muslimani mogli ispravno obavljati ovaj ibadet i iskoristiti njegove neizmjerne blagodati.

Šerijatski status posta u ramazanu

Post u mjesecu ramazanu je stroga vjerska obaveza (farz) svakom punoljetnom, razumnom i zdravom muslimanu i muslimanki koji nisu opravdano spriječeni. Njegova obaveznost jasno je potvrđena Kur’anom, sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka (idžma).

Allah, dželle šanuhu, kaže u Kur’anu:

„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.“
(El-Bekare, 183)

Ovaj ajet jasno ukazuje da post nije samo fizička obaveza, već sredstvo postizanja bogobojaznosti (takvaluka), što je krajnji cilj svakog ibadeta.

Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

„Islam je sagrađen na pet stubova: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i hadžu.“
(Buharija i Muslim)

Ko je obavezan postiti, a ko ima olakšice?

Post je obavezan za:

  • punoljetne muslimane,
  • razumski zdrave osobe,
  • osobe koje imaju fizičku mogućnost posta,
  • osobe koje nisu putnici niti imaju šerijatski opravdan razlog za nepost.

Olakšice su propisane:

  • bolesnicima koji bi postom pogoršali stanje,
  • putnicima,
  • trudnicama i dojiljama ako strahuju za sebe ili dijete,
  • starijim i iznemoglim osobama koje trajno nisu u stanju postiti.

Allah, dželle šanuhu, kaže:

„A onaj od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate.“
(El-Bekare, 185)

Ovo pokazuje savršenu ravnotežu islamskog prava između obaveze i milosti.

Šta kvari post, a šta ga ne kvari?

Post se kvari:

  • namjernim jedenjem i pijenjem,
  • namjernim spolnim odnosom,
  • svjesnim izazivanjem ejakulacije,
  • povraćanjem namjerno,
  • namjernim prestankom nijjeta posta.

Post ne kvari:

  • zaboravno jedenje ili pijenje,
  • nenamjerno povraćanje,
  • korištenje misvaka,
  • kapljice u oči ili uši (prema većini učenjaka),
  • injekcije koje nemaju hranjivu svrhu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

„Ko zaboravi pa jede ili pije, neka upotpuni post, jer ga je Allah nahranio i napojio.“
(Buharija i Muslim)

post

KUPITE OVDJE

Suština posta: više od gladi i žeđi

Jedna od najčešćih i ujedno najvećih grešaka u razumijevanju posta jeste njegovo svođenje isključivo na fizičko suzdržavanje od hrane, pića i bračnih odnosa u toku dana. Iako je to spoljašnji i vidljivi aspekt posta, njegova suština je mnogo dublja i obuhvata unutarnju transformaciju čovjeka, njegov karakter, ponašanje, moral i odnos prema Allahu, dželle šanuhu, ali i prema drugim ljudima. Post je ibadet koji istovremeno djeluje na tijelo, srce i razum.

Islam ne gleda na post kao na puko gladovanje, već kao na odgojni proces. Tokom ramazana, vjernik se svakodnevno svjesno odriče dozvoljenih stvari, i to isključivo radi Allaha. Upravo u toj svjesnoj odluci da se odustane od onoga što je inače halal, leži snaga posta. On uči čovjeka samokontroli, jer ako se može suzdržati od dozvoljenog, onda bi još lakše trebao ostaviti zabranjeno. Zato je cilj posta postizanje bogobojaznosti (takvaluka), kako jasno stoji u Kur’anu.

Post također razvija strpljenje (sabr), jednu od najvažnijih osobina vjernika. Glad, žeđ, umor i promjena dnevnog ritma podsjećaju čovjeka na njegovu slabost i potrebu za Allahovom pomoći. Kroz taj proces vjernik uči da kontroliše svoje strasti, emocije i reakcije. Postač ne smije dozvoliti da ga glad ili umor učine nervoznim, grubim ili nepravedenim, jer se time gubi suština posta.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jasno je upozorio na opasnost formalnog posta bez suštine kada je rekao:

„Možda postač od svoga posta nema ništa osim gladi i žeđi.“
(Ibn Madže)

Ako post ne utiče na ponašanje čovjeka, ako ne sprječava laž, ogovaranje, psovku, nepravdu i ružne riječi, tada je njegova vrijednost ozbiljno umanjena. Zato su islamski učenjaci naglašavali da postoje različiti nivoi posta: post tijela, post jezika, post pogleda i, na najvišem nivou, post srca.

Post jezika podrazumijeva čuvanje od laži, ogovaranja, prenošenja tuđih riječi i vrijeđanja. Post pogleda znači obaranje pogleda od onoga što je zabranjeno, dok post srca podrazumijeva čišćenje od zavisti, mržnje, oholosti i zlih namjera. Tek kada se svi ovi aspekti objedine, post ispunjava svoju pravu svrhu i postaje sredstvo istinske duhovne izgradnje.

Vrijednost posta i njegove nagrade

Vrijednost posta u islamu je izuzetna i jedinstvena, do te mjere da se ovaj ibadet izdvaja od svih ostalih. Dok su nagrade za namaz, zekat i druga dobra djela u određenim okvirima poznate, nagrada za post je ostavljena otvorenom i neograničenom. Razlog tome je njegova iskrenost, post je ibadet koji je skriven od ljudi, jer samo Allah zna da li je neko zaista postio ili ne.

U hadisi-kudsiju Allah, dželle šanuhu, kaže:

„Svako djelo sina Ademova pripada njemu, osim posta. Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.“
(Buharija i Muslim)

Ovaj hadis ukazuje na posebnu vezu između posta i Allaha. Dok se druga djela mogu pokazivati ili vidjeti, post je čin potpune iskrenosti. Čovjek može biti sam, bez ikakvog nadzora, ali ipak ne jede i ne pije jer zna da ga Allah vidi. Upravo ta iskrenost čini post posebnim.

Nagrada za post nije samo na Ahiretu, već i na ovom svijetu. Post donosi smirenost, duhovnu jasnoću i unutrašnji mir. Vjernik koji ispravno posti osjeća bliskost s Allahom, jaču povezanost s Kur’anom i veću osjetljivost na potrebe drugih. Post razvija empatiju, jer glad podsjeća čovjeka na one koji svakodnevno žive u oskudici.

Jedna od najvećih nagrada posta jeste oprost grijeha. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da će onome ko isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi biti oprošteni prethodni grijesi. To pokazuje da je ramazan prilika koja se ne smije propustiti, jer se rijetko pruža mogućnost takvog sveobuhvatnog duhovnog čišćenja.

Posebna čast postačima ogleda se i u Džennetu. Postoji posebno džennetsko vrata nazvana Er-Rejjan, namijenjena isključivo postačima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

„U Džennetu imaju vrata koja se zovu Er-Rejjan. Kroz njih će na Sudnjem danu ulaziti postači i niko drugi.“
(Buharija i Muslim)

post u mjesecu ramazanu

Ova vrata simboliziraju posebnu nagradu i priznanje onima koji su se u dunjalučkom životu suzdržavali radi Allaha. Nakon što postači uđu, vrata će se zatvoriti, što dodatno naglašava njihovu posebnost.

Post također ima zaštitnu ulogu. U hadisima se navodi da je post štit od grijeha na ovom svijetu i štit od Vatre na Ahiretu. On slabi strasti, smiruje dušu i pomaže čovjeku da se udalji od onoga što ga vodi u propast.

Ramazan je mjesec oprosta i promjene

Ramazan je prilika za potpuni duhovni reset. To je mjesec u kojem se otvaraju vrata Dženneta, zatvaraju vrata Džehennema i šejtani bivaju okovani. U njemu se spušta Kur’an, a dobra djela se višestruko nagrađuju.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:

„Ko isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni raniji grijesi.“
(Buharija i Muslim)

Post kao put ka bogobojaznosti

Post ramazana nije teret, nego je blagodat. To je prilika da se čovjek očisti, popravi odnos prema Allahu i ljudima, te stekne unutrašnji mir i snagu. Knjige poput djela „Post“ autora Muhammeda Saliha el-Munedždžida, u izdanju Darut-Tevhida, pomažu vjernicima da ovaj ibadet razumiju dublje, pravilnije ga praktikuju i maksimalno iskoriste dragocjene dane i noći ramazana.

Ispravno shvaćen i prakticiran post mijenja čovjeka iznutra a to je njegova najveća vrijednost.

Kliknite OVDJE i pogledajte sve naše naslove.